Hrvatska će od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. predsjedati Vijećem Europske unije. Procijenjeni su troškovi predsjedanja, državna birokracija radi na pripremi logistike, no o tome što to konkretno znači za sve nas ima jako malo informacija. Ovdje ćemo pokušati dati sliku koristi koje od takvog događaja na najvišoj razini može imati privatni sektor.
Činjenica je da će se u prvoj polovici sljedeće godine najvažnije odluke na razini Europske unije donositi pod vodstvom Hrvatske. Kompanijama koje posluju u Hrvatskoj to je prilika da intenzivnije sudjeluju u raspravama vezanim za odluke koje utječu na njihovo poslovanje.
Zakonodavni prijedlozi znat će se na jesen
Vijeće Europske unije, uz Europski parlament, jedino je tijelo koje donosi odluke. Vijeće čine ministri država članica i ono zasjeda u deset različitih sastava, ovisno o temi o kojoj se raspravlja, a svaka država članica odlučuje koji je ministar nadležan za pojedino područje. Onaj ministar čija država predsjeda Vijećem utvrđuje dnevni red, vodi sastanke i s obzirom da se sve odluke donose konsenzusom, odgovoran je za postizanje dogovora.
Konkretni zakonodavni prijedlozi o kojima će se raspravljati u vrijeme hrvatskog predsjedanja bit će poznati nakon što se formira novi sastav Europske komisije i predstavi njezin radni program, otprilike u ranu jesen ove godine. Naime, Europska komisija tijelo je koje daje zakonodavne prijedloge, a potom o njima Vijeće i Parlament raspravljaju i usvajaju ih.
Za uspješno sudjelovanje u procesu donošenja odluka na razini EU ključno je razumijevanje svakog koraka u svakoj od institucija – od Komisije, preko Europskog parlamenta do Vijeća, kao i visoka razina informiranosti, poznavanja političkog okruženja u cijeloj Uniji i u globalnom kontekstu.
Dobar „tajming“ je ključan
Važno je argumente oblikovati na način da donose vrijednost državama članicama i građanima Europske unije, a zatim ih pravovremeno prezentirati na ključnim razinama na kojima se donose odluke. Iako zakonodavni proces od predstavljanja prijedloga do njegovog usvajanja na razini EU traje otprilike godinu i pol dana, s obzirom na njegovu kompleksnost - pravovremenost i preciznost od ključne su važnosti.
Vlada je najavila kako će hrvatsko predsjedanje biti „Bruxelles based“, odnosno kako će većina radnog dijela i sastanaka (cca 1400) biti organizirana u Bruxellesu, što je praksa većine država članica. Ipak, Zagreb očekuje organizacija jednog neformalnog sastanka Europskog Vijeća kojeg čine šefovi država i vlada (Summit EU), otprilike 20 sastanaka na ministarskoj razini i oko 250 tehničkih sastanaka.
Sredinom travnja hrvatska Vlada usvojila je Akcijski plan za pripremu i provedbu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. Plan je temeljni dokument kojim je precizno definirana raspodjela zadaća i poslova između organizacijskih jedinica u Zagrebu i Bruxellesu, koordinacija i suradnja svih nacionalnih institucija i državnih tijela koja sudjeluju u predsjedanju, kao i rokovi za izvršenje svih previđenih koraka.
Privatne kompanije kao sponzori sastanaka i događanja
Svi službeni sastanci i druga događanja prilika su i za promociju hrvatskih proizvoda, stoga će kompanije imati priliku sudjelovati kao sponzori i donatori nekih od njih. Različita su iskustva država članica u načinima na koji surađuju s privatnim kompanijama, ali ta je odluka u nadležnosti one države koja predsjeda i europske institucije na to ne mogu utjecati. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca svojim su članicama uputile poziv za iskazivanje interesa, ali konačne odluke još uvijek nisu donese i sada je prilika da se kompanije koje su zainteresirane uključe i iskoriste priliku za svoje pozicioniranje.
