Turizam je percipiran kao uspješna djelatnost u Hrvatskoj. Svake godine ruše se rekordi turističkih dolazaka i noćenja, vlasnici luksuznijih apartmana na moru nakon gotovo svake sezone kupuju stanove u Zagrebu, a plaća kuhara i konobara u sezoni doseže plaću srednjeg menadžmenta u tradicionalnim industrijama. Turizam čini petinu hrvatskog gospodarstva i ove godine se u tom sektoru ”izvrtilo” preko 10 milijardi eura.
No, turizam u Hrvatskoj ima dva lica. Uz ovo prvo lice, koje oslikavaju nominalne konsolidirane brojke, hrvatski turizam ima naličje koje pokazuje sve neefikasnosti upravljanja našim kapacitetima i prostorom. Hrvatski turizam bilježi najnižu stopu zauzetosti smještajnih kapaciteta na Mediteranu te ima najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta u kojoj je više od polovice kreveta u privatnom smještaju dok kapaciteti u hotelima i kampovima čine tek nešto više od trećine ukupnih. Istovremeno, greenfield investicije u hotele u posljednjih 20-tak godina mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Možda najbolja ilustracija stanja u turizmu je da je protekle dvije sezone u samoj špici sezone, u 7. i 8. mjesecu svaki treći krevet u privatnom smještaju bio prazan.
Svima koji razumiju turistički biznis jasno je da bez kvalitetnih hotelskih kapaciteta, bez velikih turističkih kompanija, nema ni održivog razvoja turističkih destinacija, odnosno turizma više dodane vrijednosti. Na naše vječno pitanje kako razviti turizam koji je više od sunca i mora odgovor je zapravo vrlo jednostavan – trebamo privući ozbiljne investicije u hotelske kapacitete kojih nasušno nedostaje.
Posljednjih godinu i pol dana, od samog osnivanja Hrvatske udruge turizma (HUT) kao krovne udruge turizma u Hrvatskoj, osvještavamo medije, najrazličitije stručnjake i javnost o tom drugom licu hrvatskog turizma i o nužnim promjenama koje moramo napraviti da iskoristimo potencijal koji ima domaći turizam.
U posljednjem broju Turističkog impulsa Q4, redovne publikacije koje izdaje HUT i svakog kvartala predstavlja svim dionicima u turizmu i medijima, podvukli smo crtu pod rezultate ove sezone, ali one rezultate koje gledaju investitori u turizmu. Rezultat je sljedeći – najveće domaće turističke kompanije ove su sezone zabilježile blagi pad profitabilnosti i značajan pad rentabilnosti. Rentabilnost kompanija koja pokazuje dobit razdoblja u odnosu na ukupnu angažiranu aktivu u samo jednoj godini smanjena je preko 10 posto, na izuzetno niskih 7,9 posto. Prosječna stopa rentabilnosti na Mediteranu kreće se između 10 i 12 posto, što znači da će bilo koji investitor koji razmišlja gdje investirati u startu odustati od Hrvatske.
Umjesto teorijskih ekonodebata o tome je li udio turizma u hrvatskom BDP-u ”prevelik”, trebamo priznati našu realnost i činjenicu da je turizam i dalje jedna od rijetkih naših gospodarskih grana koja ima potencijal rasta i razvoja. I to treba iskoristiti.
Temeljni problem konačno je prepoznala i Vlada. Smanjenje međustope PDV-a na dio turističke ponude od sljedeće godine vatrogasna je mjera koja će donekle stabilizirati situaciju u turističkom biznisu, no za ozbiljniji zaokret poslovnog okruženja trebat će napraviti hrabrije iskorake. Hrvatska i dalje ima najviši PDV u turizmu u okruženju, brojne namete i zapreke investiranju koje nas čine dodatno nekonkurentnima.
To ćemo s HUT-om nastaviti prikazivati na najrazličitije načine i formate i sljedeće godine. Prvih godinu i pol dana suradnje možemo proglasiti velikim uspjehom – uz vraćanje međustope PDV-a na dio turističke ponude, izborili smo i puno veće kvote za radnike u turizmu i pokrenuli promjenu cijelog modela uvoza radne snage koja je postala kritičan čimbenik nastavka razvoja turizma.
To su dvije velike prekretnice za turizam, no još je mnogo posla pred nama!
